Albanci imaju AI ministricu. Glumica čiji su lik koristili ih tuži

Prošlog rujna albanski premijer Edi Rama predstavio je digitalni avatar nazvan Diella, umjetnu inteligenciju kojoj je povjerena zadaća nadzora javnih natječaja s ciljem suzbijanja korupcije. Ubrzo nakon predstavljanja, virtualna ministrica održala je i govor u parlamentu, u videoporuci koja je obišla svjetske medije.

Bisha je rekla da je ranije surađivala s državom, ali u jednom posve drugačijem projektu. Naime, svoj lik i glas dala je za digitalnu asistenticu na platformi e-Albania, koja građanima pomaže u snalaženju među javnim uslugama i administracijom. Prema njezinim tvrdnjama, nikada nije pristala da se taj isti materijal koristi za politički projekt niti za avatar predstavljen kao član vlade.

Bisha je pokrenula sudski postupak

Nakon predstavljanja "AI ministrice", njezin se svakodnevni život promijenio. Kaže da je na ulici oslovljavaju imenom avatara, a dio javnosti poistovjećuje je s politikom vlade, što je dovelo i do online napada i neugodnih situacija. Zbog toga je pokrenula sudski postupak protiv države, tražeći zabranu daljnjeg korištenja njezina identiteta te odštetu zbog zlouporabe osobnih podataka.

Albanske vlasti pak tvrde da nisu učinile ništa nezakonito te navode da je projekt dio šire digitalne reforme kojom se želi smanjiti politički utjecaj u postupcima javne nabave. Premijer Edi Rama ranije je izjavio da bi umjetna inteligencija trebala pomoći da javni natječaji postanu "100 posto oslobođeni korupcije", piše Economist Times.

Diella je prvotno razvijena kao digitalni pomoćnik državnih servisa, no kasnije je dobila simboličnu ministarsku funkciju, što je potez koji je vlada predstavila kao tehnološku inovaciju, a kritičari kao politički spektakl.

Pravnici: Ovo je presedan

Slučaj Anile Bishe otvara pitanja koja sve češće prate razvoj generativne umjetne inteligencije: tko kontrolira digitalni identitet, gdje završava ugovorena uporaba podataka i može li nečiji lik postati politički alat bez jasnog pristanka.

Pravnici upozoravaju da bi ova tužba mogla postati jedan od prvih europskih presedana vezanih uz pravo na glas i vizualni identitet u eri umjetne inteligencije, a to je područje u kojem, kažu, zakonodavstvo još uvijek pokušava sustići tehnologiju.